Većina ekipa mlađih kategorija trenira brzinu tako što trči krugove, a snagu uopšte ne trenira. A utakmice retko odlučuju duge deonice. Odlučuju prva dva koraka ka lopti, odraz u duelu glavom i start iz mesta. Sve je to skočnost: sposobnost da za najkraće vreme preneseš mnogo sile na podlogu. Ovaj vodič ti pokazuje kako da je sistematski gradiš, koje vežbe odgovaraju kom uzrastu, šta donosi kontrastna metoda i kako izgleda plan od 6 sedmica koji se bez dodatnog vremena uklapa u redovan trening.
Zašto skočnost u fudbalu odlučuje utakmice
Pogledaj kako golovi zaista padaju. U Bundesligi su skokovi neposredno prethodili oko 16 odsto situacija za gol, linijski sprintevi čak 45 odsto, a promene smera još 6 odsto (Faude, Koch i Meyer, 2012). Sva tri pokreta imaju nešto zajedničko: traže eksplozivnu snagu nogu, a ne izdržljivost. Napadač koji je korak pre na lopti, štoper koji glavom izbija centaršut, krilo koje u duelu jedan na jedan pobegne: svi oni koriste skočnost, čak i kad samo jedan od njih vidljivo skače. Najvidljivije ionako skače golman, čija se eksplozivnost može razvijati ciljanim treningom golmana i bez posebnog trenera golmana. Ista eksplozivnost odlučuje ko je prvi na lopti posle njenog gubitka: ona je fizička osnova za kontrapresing i za brzu tranziciju.
Fudbalska utakmica se sastoji od mnogo kratkih, maksimalnih akcija sa pauzama između njih. Profesionalac u proseku sprintuje samo oko jedanaest puta po utakmici brzinom većom od 24 kilometra na sat (Andrzejewski i saradnici, 2013). Te startove ne dobija onaj ko može najduže da trči, nego onaj ko najbrže ubrza. Upravo tu nastupa trening snage za noge: više sile po kontaktu sa podlogom znači kraći i snažniji prvi korak, viši skok i čistije kočenje pre promene smera.
Dobra vest: skočnost može da se trenira, brže nego što mnogi misle, i gotovo da ne traži opremu. Za početak su dovoljni slobodan prostor, nekoliko čunjeva i niske prepone. Ko paralelno uvežbava tehniku trčanja i start, idealno to kombinuje sa vežbama iz naše abecede trčanja za fudbalere. Jedno gradi tehniku koraka, drugo snagu iza njega.
Šta „eksplozivno“ zaista znači
„Eksplozivno“ zvuči kao pomodna reč, ali ima jasno značenje. Maksimalna snaga je koliko mišić uopšte može da pokrene, bez obzira na to koliko to traje. Brzinska ili eksplozivna snaga je koliko od toga možeš da aktiviraš u sićušnom vremenskom okviru. U skoku i u startu imaš samo delić sekunde kontakta sa podlogom. Ko za to vreme prenese više sile na podlogu, skače više i brže ubrzava. Stručnjaci to zovu brzinom prirasta sile: nije važno koliko si jak, nego koliko brzo postaješ jak.
Motor iza toga je ciklus istezanja i skraćivanja. Pre nego što skočiš, nakratko se spustiš u kolena. Pritom se mišići istežu i skladište energiju kao zategnuta gumica. Ako se odmah iz tog pokreta odraziš, mišić oslobađa tu energiju povrh sopstvene kontrakcije. Upravo je to razlika između skoka iz dubokog stava i skoka sa zamahom: zamah koristi uskladištenu energiju.
Pliometrija nije ništa drugo nego trening koji ciljano razvija taj ciklus: skokovi u kojima se iz zamaha ili iz doskoka odmah ponovo odraziš. Telo uči da koristi uskladištenu energiju, umesto da zakoči pokret. To je most između sirove snage i brzine na terenu.
Pliometrija: osnova za svaki uzrast (U11 do U18)
Pliometrijski trening ima smisla već od otprilike 11 do 12 godina, čim deca umeju svesno da kontrolišu skok i doskok. Jedna meta-analiza utvrdila je mali do umeren napredak i pre i posle skoka rasta (Ramirez-Campillo i saradnici, 2023). Najvažnije pravilo glasi: kvalitet pre kvantiteta. Šest čistih skokova donosi više od dvadeset aljkavih, a uz to štiti zglobove. Smislen trening se sastoji od oko 80 skokova, raspoređenih na tri do četiri vežbe sa dve do tri serije, što odgovara i medijani istraživanja (Ramirez-Campillo i saradnici, 2022). Za početnike jedan pregledni rad preporučuje 50 do 60 kontakata sa podlogom (Bedoya i saradnici, 2015). Dva treninga sedmično sa danom odmora između njih sigurna su smernica.
Uvek počni od doskoka, a ne od odraza. Ko doskoči meko, tiho i stabilno, sa blago savijenim kolenima, težinom na prednjem delu stopala i kolenima iznad prstiju, savladao je pola vežbe. Glasan, ukočen doskok je najjasniji znak upozorenja. Neka igrači prvo skaču sa male visine i čisto ostanu da stoje, pre nego što uopšte pomisliš na visinu skoka.
Posle toga praviš stepenice prema uzrastu i znanju. Pregled pokazuje šta se dodaje na kom nivou:
Skočnost po uzrastu
Šta se dodaje na kom nivou
- Vežbe
- odskoci na prstima i skokovi iz čučnja, bočni skokovi
- Doskok
- sunožno
- Opterećenje
- bez tegova, bez dubinskih skokova
- Vežbe
- dodatno preskoci niskih prepona i skokovi na sanduk
- Doskok
- sunožno
- Opterećenje
- bez tegova, male visine
- Vežbe
- dodatno jednonožni poskoci i dubinski skokovi
- Doskok
- jednonožno dozvoljeno
- Opterećenje
- lagani tegovi, kontrastna metoda
Sopstveni prikaz. Stepenovanje prema uzrastu i nivou treniranosti.
Sunožni odraz i doskok su obavezni na mlađim nivoima. Lagano dodatno opterećenje dolazi u U15 do U18 tek kad tehnika doskoka legne i kad je trening snage postavljen.
Katalog vežbi: osam skokova za teren
Za svaki trening izaberi tri do četiri vežbe i dođi do oko 80 skokova. Prvo povećavaj broj ponavljanja, zatim visinu ili dužinu. Sve vrednosti važe po igraču.
| Vežba | Izvođenje | Doziranje | Od uzrasta |
|---|---|---|---|
| Odskoci na prstima (pogo skokovi) | Sunožno, opružene noge, vrlo kratki kontakti sa tlom | 2 do 3 × 8 | U11 |
| Skokovi iz čučnja | Duboko u čučanj, eksplozivno gore, meko doskočiti | 2 do 3 × 6 | U11 |
| Bočni skokovi preko linije | Sunožno, brzo levo-desno, na obe strane | 2 do 3 × 10 po strani | U11 |
| Skok udalj iz mesta | Sunožno daleko napred, čisto ostati da stojiš | 2 do 3 × 5 | U11 |
| Preskoci niskih prepona | Preko 4 do 6 mini prepona, kratki kontakti | 3 × 5 prolaza | U13 |
| Skokovi na sanduk (box jumps) | Na nizak sanduk, eksplozivno gore, meko doskočiti | 2 do 3 × 6 | U13 |
| Jednonožni poskoci | Odraz sa jedne noge, doskok na obe | 2 × 5 po nozi | U15 |
| Dubinski skokovi (drop jumps) | Sa niskog sanduka dole, odmah ponovo gore | 2 do 3 × 5 | U15 |
Jedna napomena: kod preskoka prepona svaki prolaz znači 4 do 6 kontakata sa tlom, pa ta jedna vežba sama dolazi do 60 do 90 skokova. Na dan kad je planiraš stavi pored nje najviše jednu do dve male vežbe, inače probijaš okvir od oko 80 skokova po treningu. Isto važi za vežbe od U11: sve četiri sa gornjim brojem serija dale bi više od 100 skokova, za početnike je dovoljno 50 do 60.
Delotvoran trik: skokovi u više smerova. U utakmici retko skačeš i okrećeš se pravo napred. Zato ubaci bočne i dijagonalne skokove i vežbaj oba smera okretanja podjednako često. Upravo ta raznovrsnost razlikuje pliometriju blisku fudbalu od tupog skakanja gore-dole.
Šta istraživanja pokazuju o treningu skokova
Dokazi za trening skokova u fudbalu su prijatno jednoznačni u jednom pravcu: deluje. Meta-analiza 33 istraživanja sa 1.499 mladih igrača do U23 utvrdila je jasan napredak u skoku i sprintu (Ramirez-Campillo i saradnici, 2020). Pregled obima literature od 88 istraživanja sa igračicama i igračima svih uzrasta izveštava i o napretku u promenama smera, maksimalnoj snazi i brzini šuta, ali upozorava na male grupe i neujednačena istraživanja (Thapa i saradnici, 2025).
Zanimljivo je šta stručna literatura kaže o jednostranom treningu: ko vežba samo skokove ili samo pravolinijske sprinteve, to često slabo prenosi na stvarnu agilnost u utakmici (Sheppard i Young, 2006). Mešovit program zagrevanja sa skokovima, promenama smera i vežbama stabilnosti poboljšao je agilnost kod profesionalaca iz Ligue 1 (Zouhal i saradnici, 2019). U praksi to znači: kombinuj, umesto da jedan oblik vežbe ponavljaš do iznemoglosti.
Kad je reč o strpljenju, isplati se iskren pogled. Jedno malo istraživanje sa 20 mladih igračica već je sa jednim treningom sedmično donelo veću visinu skoka i duži šut, ali tek posle 14 sedmica, ne posle 7 (Vandyke, 2005). U većini istraživanja programi traju oko sedam sedmica, a u jednom istraživanju sa mladim igračima šest sedmica sa dva treninga bilo je dovoljno za merljiv napredak (Asadi i saradnici, 2018).
Snaga kao osnova eksplozivnosti
Trening skokova te pre svega čini brže jakim. Prema pomenutom pregledu obima literature može da poboljša i maksimalnu snagu, pre svega u kombinaciji sa treningom snage; više istraživanja sa mladima ipak nije utvrdilo porast snage. Ipak, svaka ozbiljna izgradnja skočnosti uključuje bar minimum treninga snage za noge i trup: programi sa treningom snage znatno smanjuju sportske povrede (Lauersen i saradnici, 2014).
U dečjem i mladalačkom uzrastu trening snage ne znači teške tegove. Pre puberteta snaga raste pre svega preko nervnog sistema, a ne preko rasta mišića, kako to sažima pregled literature u jednom master radu iz Graca (Hofer, 2019): telo uči da istovremeno aktivira više mišićnih vlakana. Za to su sasvim dovoljne vežbe sa sopstvenom težinom tela, vežbe u paru i stabilizacioni oblici za trup i noge. Zaista stabilan stav na jednoj nozi pritom je osnova svakog čistog doskoka, a upravo njega gradiš ciljanim treningom ravnoteže kroz osam sedmica. Ko dodatno želi da razvija ravnotežu na jednoj nozi, u neuroatletici naći će još ideja za oči, ravnotežu i opažanje tela, doduše uz slabe dokaze. Pošto trening snage uz to sprečava povrede, dvostruko je koristan.
Od puberteta, otprilike od U15 (pioniri), trening snage sme da postane konkretniji, sa čistom tehnikom i polako rastućim opterećenjem. Dovoljna su dva kratka treninga sedmično. Koliko rad na snazi donosi, zavisi više od skoka rasta nego od datuma rođenja: pre skoka rasta napredak dolazi pre svega preko nervnog sistema, a posle njega i preko rasta mišića.
Kontrastna metoda (PAP): da li se trud isplati?
Kontrastna metoda, poznata i kao kompleksni trening, najnapredniji je nivo. Princip: spajaš tešku vežbu snage sa eksplozivnim pokretom istog obrasca kretanja, na primer težak čučanj i posle pauze maksimalan skok. Teška vežba toliko snažno aktivira nervni sistem da je sledeći skok nakratko snažniji. Stručnjaci taj efekat zovu postaktivaciona potencijacija, skraćeno PAP. Pojednostavljeno, skok posle toga deluje lak kao pero, kao kad podigneš kantu za koju si mislio da je puna do vrha, a ona je zapravo poluprazna.
Ovako to izgleda u praksi, u ovom vodiču za igrače od U15 sa čistom tehnikom u teškoj vežbi:
- Raspon opterećenja: 75 do 90 odsto maksimalne snage u teškoj vežbi.
- Ponavljanja: samo 1 do 5 po seriji, mala ukupna količina sa 2 do 4 serije.
- Spajanje: biomehanički slični pokreti, na primer čučanj i odskoci na prstima ili mrtvo dizanje i skok udalj iz mesta.
- Pauza između teške vežbe i skoka: 3 do 12 minuta, što je igrač jači, to duže.
- Trajanje bloka: 4 do 6 sedmica pokazuje jasne efekte, neki imaju koristi i do 8 do 12 sedmica.
Upravo su te pauze kvaka. Ko između teškog opterećenja i skoka mora da čeka nekoliko minuta, na običnom treningu ekipe teško stigne da odradi dovoljno čistih ponavljanja. Uz to je kratkoročni efekat vrlo individualan i najveći kod već snažnih igrača. Kao program treninga kroz više sedmica metoda se doduše pokazala delotvornom kod igrača od 14 do 23 godine (Thapa i saradnici, 2021), ali traži tegove i stručni nadzor. Za prosečnu amatersku ekipu ili ekipu mlađih kategorija taj trud je zato retko opravdan.
Tvoj plan od 6 sedmica za veću skočnost
Ne treba ti poseban trening za skočnost. Najlakše je da skokove ubaciš u zagrevanje, dvaput sedmično po otprilike 10 do 15 minuta. Kako izgleda dobro zagrevanje potpuno bez rekvizita, pokazuje naše zagrevanje za U11. To zamenjuje uobičajeno trčanje krugova i ne oduzima ti dodatno vreme treninga. Važan je samo redosled kroz sedmice: prvo učvrstiti tehniku, zatim povećati količinu, na kraju izoštriti brzinu.
Plan od 6 sedmica za veću skočnost
Prvo doskok, zatim obim, zatim brzina. Dvaput sedmično u zagrevanju.
Sopstveni prikaz. Oznaka pokazuje početnu sedmicu svake faze. Obim i intenzitet prilagodi uzrastu.
Pritom poštuj starosne granice. U11 do U14 kroz sve faze ostaju na sopstvenoj težini tela i doskaču sunožno. U15 do U18 od 5. sedmice dodaju jednonožne skokove, lagano dodatno opterećenje ili prve dubinske skokove. Napredak meri jednostavno: na početku i na kraju zapiši dužinu skoka udalj iz mesta ili visinu vertikalnog skoka svakog igrača. Iste vrednosti srešćeš i na selekcionom treningu, gde ipak govore više o fizičkoj zrelosti nego o talentu. Posle šest sedmica crno na belo vidiš da li plan deluje.
Ko spoji tehniku trčanja i skočnost, ima kompletnu mašinu za start: abeceda trčanja za fudbalere daje tehniku koraka, a ovaj plan snagu iza njega. A kad je ekipa posle priprema eksplozivnija, nedostaje još samo praktični test protiv pravih protivnika. Pripremni turnir pokazuje da li novi start drži i pod takmičarskim pritiskom.
Isplaniraj svoj pripremni turnirBesplatno i bez registracijeProgram skočnosti kao PDF za preuzimanje
Kompletan program skočnosti kao PDF za štampu: osnovna pravila, katalog vežbi sa doziranjem i uzrastom od kog je vežba dozvoljena, plan od 6 sedmica i tabela za merenje napretka svakog igrača pre i posle.
Jump power & explosiveness for footballersPlyometric program for U11 to U18Preuzmi PDFIzvori
Pregledni radovi i meta-analize
- Ramirez-Campillo, R. et al. (2020): Effects of Plyometric Jump Training on Jump and Sprint Performance in Young Male Soccer Players: A Systematic Review and Meta-analysis. Sports Medicine 50(12), 2125–2143. doi:10.1007/s40279-020-01337-1. 33 istraživanja, 1.499 igrača do U23: trening skokova poboljšava skok i sprint.
- Thapa, R. K. et al. (2025): Biological and physical fitness adaptations in soccer players after jump training: a systematic scoping review. Human Movement 26(1), 15–41. doi:10.5114/hm/199886. 88 istraživanja, igrači i igračice svih uzrasta, maksimalna snaga, vreme kontakta sa podlogom, sile pri doskoku, ograničenja istraživanja.
- Bedoya, A. A., Miltenberger, M. R., Lopez, R. M. (2015): Plyometric Training Effects on Athletic Performance in Youth Soccer Athletes: A Systematic Review. Journal of Strength and Conditioning Research 29(8), 2351–2360. doi:10.1519/JSC.0000000000000877. Početak sa 50 do 60 kontakata sa podlogom kod mladih.
Doziranje
- Ramirez-Campillo, R. et al. (2022): Programming Plyometric-Jump Training in Soccer: A Review. Sports 10(6), 94. doi:10.3390/sports10060094. Oko 80 skokova po treningu, programi od oko sedam sedmica, veći obim bez dodatne koristi, visine saskoka oko 20 centimetara za početnike.
- Ramirez-Campillo, R. et al. (2015): The Effects of Interday Rest on Adaptation to 6 Weeks of Plyometric Training in Young Soccer Players. Journal of Strength and Conditioning Research 29(4), 972–979. doi:10.1519/JSC.0000000000000283. 24 i 48 sati odmora podjednako su delotvorni.
Uzrast i zrelost
- Ramirez-Campillo, R. et al. (2023): Plyometric-Jump Training Effects on Physical Fitness and Sport-Specific Performance According to Maturity: A Systematic Review with Meta-analysis. Sports Medicine – Open 9, 23. doi:10.1186/s40798-023-00568-6. Deluje pre i posle skoka rasta.
- Asadi, A. et al. (2018): The effects of maturation on jumping ability and sprint adaptations to plyometric training in youth soccer players. Journal of Sports Sciences 36(21), 2405–2411. doi:10.1080/02640414.2018.1459151. Šest sedmica, dva treninga sedmično, merljiv napredak.
- Hofer, D. (2019): Lastorientiertes Krafttraining im Nachwuchsfußball als Verletzungsprävention und Leistungssteigerung: Online-Umfrage bei U-15-Akademien in Österreich, Schweiz und Liechtenstein, master rad, Karl-Franzens-Universität Graz. Anketa među akademijama U15 sa pregledom literature o porastu snage pre puberteta, silama pri doskoku i dva treninga snage sedmično.
Snaga i povrede
- Lauersen, J. B., Bertelsen, D. M., Andersen, L. B. (2014): The effectiveness of exercise interventions to prevent sports injuries. British Journal of Sports Medicine 48(11), 871–877. doi:10.1136/bjsports-2013-092538. Trening snage znatno smanjuje sportske povrede.
- Wilson, J. M. et al. (2012): Concurrent training: a meta-analysis examining interference of aerobic and resistance exercises. Journal of Strength and Conditioning Research 26(8), 2293–2307. doi:10.1519/JSC.0b013e31823a3e2d. Mnogo treninga izdržljivosti usporava porast brzinske snage.
Kontrastna metoda
- Gould, C.: How to Utilize Contrast Training for Strength, Power, and Performance. NSCA Personal Training Quarterly 7(3), nsca.com. Opterećenje, ponavljanja, pauze i trajanje bloka, jači sportisti imaju veću korist.
- Thapa, R. K., Lum, D., Moran, J., Ramirez-Campillo, R. (2021): Effects of Complex Training on Sprint, Jump, and Change of Direction Ability of Soccer Players: A Systematic Review and Meta-Analysis. Frontiers in Psychology 11, 627869. doi:10.3389/fpsyg.2020.627869. Kontrastni trening delotvoran je kod igrača od 14 do 23 godine.
Analiza igre i pojedinačna istraživanja
- Faude, O., Koch, T., Meyer, T. (2012): Straight sprinting is the most frequent action in goal situations in professional football. Journal of Sports Sciences 30(7), 625–631. doi:10.1080/02640414.2012.665940. Skok pre 16 odsto golova u Bundesligi.
- Schmoll, S. (2019): Entwicklung und Evaluierung eines Athletiktrainingsprogramms für Nachwuchsfußballer (mid-PHV), master rad, Univerzitet u Bajrojtu. epub.uni-bayreuth.de. Kontakti sa podlogom pri udarcu glavom, startu i promeni smera najčešće duži, a pri velikom tempu trčanja kraći od 200 milisekundi (prema Geeseu i Hillebrechtu, 2006).
- Andrzejewski, M. et al. (2013): Analysis of sprinting activities of professional soccer players. Journal of Strength and Conditioning Research 27(8), 2134–2140. doi:10.1519/JSC.0b013e318279423e. Oko jedanaest sprinteva po utakmici.
- Sheppard, J. M., Young, W. B. (2006): Agility literature review: classifications, training and testing. Journal of Sports Sciences 24(9), 919–932. doi:10.1080/02640410500457109. Slab prenos treninga sprinta i skokova na agilnost.
- Zouhal, H. et al. (2019): Effects of Neuromuscular Training on Agility Performance in Elite Soccer Players. Frontiers in Physiology 10, 947. doi:10.3389/fphys.2019.00947. Mešovit program zagrevanja poboljšava agilnost.
- Vandyke, A. C. (2005): Plyometric training in female adolescent soccer players, master rad, University of Nevada, Las Vegas. doi:10.25669/4r8m-5csr. Jedan trening sedmično deluje tek posle 14 sedmica.



