Idi na početnu stranicu
Trening skočnosti u fudbalu: do veće eksplozivnosti uz pliometriju
Trenerska praksa

Trening skočnosti u fudbalu: do veće eksplozivnosti uz pliometriju

Trening skočnosti u fudbalu: pliometrijske vežbe za U11 do U18, plan od 6 sedmica i kontrastna metoda. Tako tvoja ekipa postaje eksplozivnija.

Ažurirano 10 min čitanja

Ukratko

  • Skokovi prethode oko 16 odsto svih situacija za gol: skočnost odlučuje o igri glavom, prvom koraku i duelu.
  • Pliometrija deluje od 11. ili 12. godine, kad je tehnika čista: kvalitet pre kvantiteta.
  • Planiraj oko 80 skokova po treningu kroz 3 do 4 vežbe, dvaput sedmično sa 48 sati odmora.
  • Bez maksimalne snage kao temelja kontrastna metoda ne deluje, a isplati se tek od U15.
  • Plan od 6 sedmica sa pliometrijskim zagrevanjem donosi merljivo veću skočnost bez dodatnog vremena za trening.

Većina ekipa mlađih kategorija trenira brzinu tako što trči krugove, a snagu uopšte ne trenira. A utakmice retko odlučuju duge deonice. Odlučuju prva dva koraka ka lopti, odraz u duelu glavom i start iz mesta. Sve je to skočnost: sposobnost da za najkraće vreme preneseš mnogo sile na podlogu. Ovaj vodič ti pokazuje kako da je sistematski gradiš, koje vežbe odgovaraju kom uzrastu, šta donosi kontrastna metoda i kako izgleda plan od 6 sedmica koji se bez dodatnog vremena uklapa u redovan trening.

Zašto skočnost u fudbalu odlučuje utakmice

Pogledaj kako golovi zaista padaju. Skokovi neposredno prethode oko 16 odsto situacija za gol, linijski sprintevi čak 45 odsto, a promene smera još 6 odsto. Sva tri pokreta imaju nešto zajedničko: traže eksplozivnu snagu nogu, a ne izdržljivost. Napadač koji je korak pre na lopti, štoper koji glavom izbija centaršut, krilo koje u duelu jedan na jedan pobegne: svi oni koriste skočnost, čak i kad samo jedan od njih vidljivo skače. Najvidljivije ionako skače golman, čija se eksplozivnost može razvijati ciljanim treningom golmana i bez posebnog trenera golmana. Ista eksplozivnost odlučuje ko je prvi na lopti posle njenog gubitka: ona je fizička osnova za kontrapresing i za brzu tranziciju.

Fudbalska utakmica se sastoji od mnogo kratkih, maksimalnih akcija sa pauzama između njih. Igrač u proseku sprintuje samo oko jedanaest puta po utakmici, najčešće na 10 do 20 metara. Te startove ne dobija onaj ko može najduže da trči, nego onaj ko najbrže ubrza. Upravo tu nastupa trening snage za noge: više sile po kontaktu sa podlogom znači kraći i snažniji prvi korak, viši skok i čistije kočenje pre promene smera.

Dobra vest: skočnost može da se trenira, brže nego što mnogi misle, i gotovo da ne traži opremu. Za početak su dovoljni slobodan prostor, nekoliko čunjeva i niske prepone. Ko paralelno uvežbava tehniku trčanja i start, idealno to kombinuje sa vežbama iz naše abecede trčanja za fudbalere. Jedno gradi tehniku koraka, drugo snagu iza njega.

Šta „eksplozivno“ zaista znači

„Eksplozivno“ zvuči kao pomodna reč, ali ima jasno značenje. Maksimalna snaga je koliko mišić uopšte može da pokrene, bez obzira na to koliko to traje. Brzinska ili eksplozivna snaga je koliko od toga možeš da aktiviraš u sićušnom vremenskom okviru. U skoku i u startu imaš samo delić sekunde kontakta sa podlogom. Ko za to vreme prenese više sile na podlogu, skače više i brže ubrzava. Stručnjaci to zovu brzinom prirasta sile: nije važno koliko si jak, nego koliko brzo postaješ jak.

Motor iza toga je ciklus istezanja i skraćivanja. Pre nego što skočiš, nakratko se spustiš u kolena. Pritom se mišići istežu i skladište energiju kao zategnuta gumica. Ako se odmah iz tog pokreta odraziš, mišić oslobađa tu energiju povrh sopstvene kontrakcije. Upravo je to razlika između skoka iz dubokog stava i skoka sa zamahom: zamah koristi uskladištenu energiju.

Pliometrija nije ništa drugo nego trening koji ciljano razvija taj ciklus: kratki, snažni skokovi sa što kraćim kontaktom sa podlogom. Telo uči da se pri doskoku odmah ponovo odrazi, umesto da zakoči pokret. To je most između sirove snage i brzine na terenu.

Pliometrija: osnova za svaki uzrast (U11 do U18)

Pliometrijski trening ima smisla već od otprilike 11 do 12 godina, čim deca umeju svesno da kontrolišu skok i doskok. Najvažnije pravilo glasi: kvalitet pre kvantiteta. Šest čistih skokova donosi više od dvadeset aljkavih, a uz to štiti zglobove. Smislen trening se sastoji od oko 80 skokova, raspoređenih na tri do četiri vežbe sa dve do tri serije, dvaput sedmično sa najmanje 48 sati odmora između.

Uvek počni od doskoka, a ne od odraza. Ko doskoči meko, tiho i stabilno, sa blago savijenim kolenima, težinom na prednjem delu stopala i kolenima iznad prstiju, savladao je pola vežbe. Glasan, ukočen doskok je najjasniji znak upozorenja. Neka igrači prvo skaču sa male visine i čisto ostanu da stoje, pre nego što uopšte pomisliš na visinu skoka.

Posle toga praviš stepenice prema uzrastu i znanju. Pregled pokazuje šta se dodaje na kom nivou:

Skočnost po uzrastu

Šta se dodaje na kom nivou

Početak
U11 do U12
Vežbe
odskoci na prstima i skokovi iz čučnja, bočni skokovi
Doskok
sunožno
Opterećenje
bez tegova, bez dubinskih skokova
Izgradnja
U13 do U14
Vežbe
dodatno preskoci niskih prepona i skokovi na sanduk
Doskok
sunožno
Opterećenje
bez tegova, male visine
Učinak
U15 do U18
Vežbe
dodatno jednonožni poskoci i dubinski skokovi
Doskok
jednonožno dozvoljeno
Opterećenje
lagani tegovi, kontrastna metoda

Sopstveni prikaz. Stepenovanje prema uzrastu i nivou treniranosti.

Sunožni odraz i doskok su obavezni na mlađim nivoima. Lagano dodatno opterećenje dolazi u U15 do U18 tek kad tehnika doskoka legne i kad je trening snage postavljen.

Katalog vežbi: osam skokova za teren

Za svaki trening izaberi tri do četiri vežbe i dođi do oko 80 skokova. Prvo povećavaj broj ponavljanja, zatim visinu ili dužinu. Sve vrednosti važe po igraču.

VežbaIzvođenjeDoziranjeOd uzrasta
Odskoci na prstima (pogo skokovi)Sunožno, opružene noge, vrlo kratki kontakti sa tlom2 do 3 × 8U11
Skokovi iz čučnjaDuboko u čučanj, eksplozivno gore, meko doskočiti2 do 3 × 6U11
Bočni skokovi preko linijeSunožno, brzo levo-desno, na obe strane2 do 3 × 10 po straniU11
Skok udalj iz mestaSunožno daleko napred, čisto ostati da stojiš2 do 3 × 5U11
Preskoci niskih preponaPreko 4 do 6 mini prepona, kratki kontakti3 × 5 prolazaU13
Skokovi na sanduk (box jumps)Na nizak sanduk, eksplozivno gore, meko doskočiti2 do 3 × 6U13
Jednonožni poskociOdraz sa jedne noge, doskok na obe2 × 5 po noziU15
Dubinski skokovi (drop jumps)Sa niskog sanduka dole, odmah ponovo gore2 do 3 × 5U15

Jedna napomena: kod preskoka prepona svaki prolaz znači 4 do 6 kontakata sa tlom, pa ta jedna vežba sama dolazi do 60 do 90 skokova. Na dan kad je planiraš stavi pored nje najviše jednu do dve male vežbe, inače probijaš okvir od oko 80 skokova po treningu.

Delotvoran trik: skokovi u više smerova. U utakmici retko skačeš i okrećeš se pravo napred. Zato ubaci bočne i dijagonalne skokove i vežbaj oba smera okretanja podjednako često. Upravo ta raznovrsnost razlikuje pliometriju blisku fudbalu od tupog skakanja gore-dole.

Šta istraživanja pokazuju o treningu skokova

Dokazi za trening skokova u fudbalu su prijatno jednoznačni u jednom pravcu: deluje. Pregledni radovi koji obuhvataju brojna istraživanja sa igračicama i igračima svih uzrasta pokazuju napredak u visini skoka, vremenu sprinta, promenama smera, maksimalnoj snazi, pa čak i u brzini šuta. Sistematski pregled posvećen mladim fudbalerima do 23 godine utvrdio je u svim uključenim istraživanjima bolje vrednosti u sprintu, skoku i agilnosti.

Zanimljivo je šta ne deluje: jednostran trening. Ko vežba samo skokove ili samo promene smera, to često slabo prenosi na stvarnu agilnost u utakmici. Mešovit, neuromuskularno zahtevan program skokova, promena smera i vežbi stabilnosti nadmašuje puko ponavljanje pojedinačnih elemenata. U praksi to znači: kombinuj, umesto da jedan oblik vežbe ponavljaš do iznemoglosti.

Kad je reč o strpljenju, isplati se iskren pogled. Jedno istraživanje sa mladim igračicama već je sa jednim treningom sedmično donelo veću visinu skoka i duži šut. Ali tek posle 14 sedmica, ne posle 7. Sa dva treninga sedmično ide brže, prvi efekti se često vide posle otprilike šest sedmica.

Bez snage nema eksplozivnosti

Pliometrija te ne čini jačim, nego te čini brže jakim. To je razlika. Ako nedostaje osnovna snaga, malo je toga što možeš brzo da aktiviraš. Zato svaka ozbiljna izgradnja skočnosti uključuje bar minimum treninga snage za noge i trup. Što je osnova jača, to više svaka pliometrijska vežba donosi povrh nje.

U dečjem i mladalačkom uzrastu trening snage ne znači teške tegove. Pre puberteta snaga raste pre svega preko nervnog sistema, a ne preko rasta mišića: telo uči da istovremeno aktivira više mišićnih vlakana. Za to su sasvim dovoljne vežbe sa sopstvenom težinom tela, vežbe u paru i stabilizacioni oblici za trup i noge. Zaista stabilan stav na jednoj nozi pritom je osnova svakog čistog doskoka, a upravo njega gradiš ciljanim treningom ravnoteže kroz osam sedmica. Ko dodatno razvija ravnotežu na jednoj nozi, sa neuroatletikom pravi sledeći korak: ona trenira oči, ravnotežu i opažanje tela kao čulni pandan skočnosti. Visoka osnovna snaga je uz to direktno povezana sa manje povreda, pa je trening snage sa opterećenjem dvostruko koristan.

Od puberteta, otprilike od U15 (pioniri), trening snage sme da postane konkretniji, sa čistom tehnikom i polako rastućim opterećenjem. Dovoljna su dva kratka treninga sedmično. Važan je pravilan redosled kroz sezonu: prvo postaviti osnovu snage, pa na nju nadograditi eksplozivnost. Kada taj rad na snazi uopšte počinje da daje rezultate, ne zavisi od datuma rođenja, nego od skoka rasta: pre njega učinak ostaje blizu nule, kao što pokazuje vodič o treningu brzine kod mladih fudbalera.

Kontrastna metoda (PAP): da li se trud isplati?

Kontrastna metoda, poznata i kao kompleksni trening, najnapredniji je nivo. Princip: spajaš tešku vežbu snage sa eksplozivnim pokretom istog obrasca kretanja, na primer težak čučanj posle kog odmah sledi maksimalan skok. Teška vežba toliko snažno aktivira nervni sistem da je sledeći skok nakratko snažniji. Stručnjaci taj efekat zovu postaktivaciona potencijacija, skraćeno PAP. Pojednostavljeno, skok posle toga deluje lak kao pero, kao kad podigneš kantu za koju si mislio da je puna do vrha, a ona je zapravo poluprazna.

Ovako to izgleda u praksi, za zrele igrače sa iskustvom u treningu snage od U15 naviše ili u seniorskom fudbalu:

  • Raspon opterećenja: 75 do 90 odsto maksimalne snage u teškoj vežbi.
  • Ponavljanja: samo 1 do 5 po seriji, mala ukupna količina sa 2 do 4 serije.
  • Spajanje: biomehanički slični pokreti, na primer čučanj i odskoci na prstima ili mrtvo dizanje i skok udalj iz mesta.
  • Pauza između teške vežbe i skoka: 3 do 12 minuta, što je igrač jači, to duže.
  • Trajanje bloka: 4 do 6 sedmica pokazuje jasne efekte, neki imaju koristi i do 8 do 12 sedmica.

Upravo su te pauze kvaka. Ko između teškog opterećenja i skoka mora da čeka nekoliko minuta, na običnom treningu ekipe teško stigne da odradi dovoljno čistih ponavljanja. Uz to je efekat vrlo individualan i deluje pre svega kod već snažnih igrača, a kod netreniranih jedva. Za prosečnu amatersku ekipu ili ekipu mlađih kategorija taj trud je zato retko opravdan.

Tvoj plan od 6 sedmica za veću skočnost

Ne treba ti poseban trening za skočnost. Najlakše je da skokove ubaciš u zagrevanje, dvaput sedmično po otprilike 10 do 15 minuta. Kako izgleda dobro zagrevanje potpuno bez rekvizita, pokazuje naše zagrevanje za U11. To zamenjuje uobičajeno trčanje krugova i ne oduzima ti dodatno vreme treninga. Važan je samo redosled kroz sedmice: prvo učvrstiti tehniku, zatim povećati količinu, na kraju izoštriti brzinu.

Plan od 6 sedmica za veću skočnost

Prvo doskok, zatim obim, zatim brzina. Dvaput sedmično u zagrevanju.

S1Sedmice 1 i 2: tehnikaVežbaj tehniku doskoka: meko, tiho, stabilnoSunožni odskoci na prstima i skokovi iz čučnjaOko 60 čistih skokova po treningu, kvalitet pre kvantitetaS3Sedmice 3 i 4: obimPreskoci niskih prepona i bočni skokoviOba smera okretanja vežbaj podjednako čestoPovećaj na oko 80 skokova po treninguS5Sedmice 5 i 6: brzinaNaglasi kratke kontakte sa tlom i brzinuSkokovi udalj iz mesta, jednonožne varijante od U15Dodaj vežbu snage kao temeljPočetakTag X

Sopstveni prikaz. Oznaka pokazuje početnu sedmicu svake faze. Obim i intenzitet prilagodi uzrastu.

Pritom poštuj starosne granice. U11 do U14 kroz sve faze ostaju na sopstvenoj težini tela i doskaču sunožno. U15 do U18 smeju od 3. sedmice da dodaju jednonožne skokove, a od 5. sedmice lagano dodatno opterećenje ili prve dubinske skokove. Napredak meri jednostavno: na početku i na kraju zapiši dužinu skoka udalj iz mesta ili visinu vertikalnog skoka svakog igrača. Iste vrednosti srešćeš i na selekcionom treningu, gde ipak govore više o fizičkoj zrelosti nego o talentu. Posle šest sedmica crno na belo vidiš da li plan deluje.

Ko spoji tehniku trčanja i skočnost, ima kompletnu mašinu za start: abeceda trčanja za fudbalere daje tehniku koraka, a ovaj plan snagu iza njega. A kad je ekipa posle priprema eksplozivnija, nedostaje još samo praktični test protiv pravih protivnika. Pripremni turnir pokazuje da li novi start drži i pod takmičarskim pritiskom.

Isplaniraj svoj pripremni turnirBesplatno i bez registracije

Program skočnosti kao PDF za preuzimanje

Kompletan program skočnosti kao PDF za štampu: osnovna pravila, katalog vežbi sa doziranjem i uzrastom od kog je vežba dozvoljena, plan od 6 sedmica i tabela za merenje napretka svakog igrača pre i posle.

Jump power & explosiveness for footballersPlyometric program for U11 to U18Preuzmi PDF

Česta pitanja

Od kog uzrasta ima smisla trening skočnosti u fudbalu?
Pliometrijski trening sa sopstvenom težinom tela odgovara deci od otprilike 11 do 12 godina, čim umeju svesno da kontrolišu skok i doskok. U prvom planu je čista tehnika, a ne količina. Dodatno opterećenje i kontrastna metoda ulaze u trening tek od U15, jer traže osnovu snage i fizičku zrelost. Pre U11 dovoljne su igre skakanja i hvatanja.
Koliko puta sedmično fudbaleri treba da treniraju skočnost?
Dva treninga sedmično su dovoljna, sa najmanje 48 do 72 sata odmora između njih. Smislen trening ima oko 80 skokova, raspoređenih na tri do četiri vežbe sa dve do tri serije. Veći obim ne donosi dodatnu korist, nego povećava rizik od povrede. Najlakše je da skokove ubaciš u zagrevanje, pa ti trening ne oduzima dodatno vreme.
Šta je kontrastna metoda i da li se isplati u amaterskom fudbalu?
Kod kontrastne metode odmah posle teške vežbe kao što je čučanj sledi eksplozivan skok, da bi se iskoristio takozvani PAP efekat. Deluje samo kod igrača sa iskustvom u treningu snage i traži 3 do 12 minuta pauze između parova. Za većinu amaterskih ekipa i ekipa mlađih kategorija taj trud je prevelik, a jednostavan pliometrijski trening tamo donosi više po uloženom minutu.
Da li su dubinski skokovi opasni za mlade igrače?
Dubinski skokovi stvaraju sile pri doskoku koje su nekoliko puta veće od težine tela i ne spadaju u rani mladalački uzrast. Otprilike do U15 ostaješ na niskim sanducima, sunožnom odrazu i pre svega mekom, kontrolisanom doskoku. Tek kad tehnika doskoka legne i kad ima dovoljno osnovne snage, povećavaš visinu i intenzitet. Čist doskok vredi više od bilo koje visine skoka.
Koliko brzo se skočnost merljivo poboljšava?
Uz dva treninga sedmično prvi merljiv napredak vidi se posle otprilike šest sedmica. Jedno istraživanje sa samo jednim treningom sedmično utvrdilo je jasan skok tek posle 14 sedmica. Znači: redovnost i strpljenje se isplate, brzih čuda nema. Napredak jednostavno meri dužinom skoka udalj iz mesta ili visinom vertikalnog skoka.